Vlada nije napravila previd u slučaju prebijanja duga imovinom firme Đurković kompani, već je otišla korak dalje i potpisala nezakonit ugovor o prebijanju duga imovinom te kompanije, pokazuje dokumentacija Ministarstva finansija koja je dostavljena poslaniku SDP-a Rašku Konjeviću na osnovu člana 50 poslovnika Skupštine. Ugovor je potpisan bez zakonskog osnova početkom avgusta, na osnovu zaključka Vlade od 27. jula, iz koje su kasnije naveli da su zaljkučci stavljeni van snage, ali nijesu otkrili da su u međuvremenu ugovor, koji „Dan” objavljuje, i potpisali.
Dokumentacija pokazuje da je ministar finansija Darko Radunović na osnovu zaključka Vlade od 27. jula, sedam dana kasnije, 4. avgusta u Nikšiću, kod notara Ljubiše Markovića, potpisao ugovor o plaćanju poreskog duga od oko 240 hiljada eura sa firmama Đurković kompani, Maršal Montenegro grupa i Trgotekstil. Kada su doneseni zaključci 27. jula i kada je potpisan ugovor kod notara 4. avgusta nije važila uredba o plaćanju poreskog duga imovinom. Ona je naime prestala da važi krajem 2016. godine kada je usvojen Zakon o reprogramu poreskog duga. Na narednoj sjednici, 24. avgusta, Vlada je donijela novu uredbu o plaćanju poreskog duga imovinom.
Konjević je odmah po usvajanju zaključaka upozorio da je prebijanje duga imovinom nezakonito, jer uredba ne važi i nema prelazne odredbe, odnosno ne može se donijeti rješenje iako je podnesen zahtjev prije nego je uredba prestala da važi.
Nakon njegovog javnog upozorenja krajem jula i odgovora iz Vlade da ugovori nijesu protivzakoniti, Vlada je ipak na kraju priznala grešku, odnosno potvrdila da ugovori nemaju pravni osnov. Saopštenje Ministarstva finansija u kome se to navodi je bilo 6. septembra, a istog dana je kod notara Markovića potpisan sporazumni raskid ugovora o plaćanju poreskog duga imovinom firme Đurković kompani. Ugovor je i potpisan i raskinut na osnovu zaključka Vlade. Drugi pravni osnov prilikom sklapanja i raskidanja nije spominjan.
Prilikom sklapanja ugovora troškove notara od skoro 400 eura je snosila firma Đurković kompani, dok je raskid plaćala Vlada sa 100 eura.
Nekoliko pravnika, koje je „Dan” konsultovao u vezi sa ovakvim postupkom Vlade, kazalo je da kada se sklapaju nezakoniti ugovori, odnosno ugovori bez zakonskog osnova, da je tu u pitanju zloupotreba službenog položaja. Takođe, na nedostatak zakonskog osnova stranke je trebalo da upozori notar. Raskidom ugovora u roku od mjesec dana, najvjerovatnije, nije nastupila šteta za nijednu od stranaka, ali bi osobe koje su nezakonito htjele da prebiju dug od 240 hiljada eura morale da odgovaraju, odnosno da trpe određene posledice.
U ugovoru o raskidu se navodi da danom potpisivanja sporazumnog raskida ugovor više ne proizvodi pravna dejstva i da preduzimanje bilo kakve radnje u vezi sa njim može predstavljati krivično djelo prevare za koje je propisana kazna zatvora. Navedeno je i da kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od jedne ugovorne strane, druga ima pravo na naknadu štete koju zbog toga trpi.
Za drugu firmu Vork fajnder, Konjeviću je dostavljen zaključak sa sjednice Vlade da je Vlada dala saglasnost da se prebije oko 1,4 miliona duga imovinom. Ugovora sa njima nema u dokumentaciji, a zaključak je takođe stavljen van snage.D.M.
Uredba ista kao prethodna
Vlada je tek prije neki dan objavila uredbu o naplati poreza imovinom, koju je usvojila 24. avgusta. Zaključke sa te sjednice još nisu objavili, iako su zaključci sa sjednice od 31. avgusta uredno objavljeni.
Uredba je gotovo iste sadržine kao prethodna, ali još nije objavljena u Službenom listu. Primjenu uredbe je analizirala Državna revizorska institucija koja je navela da nije efikasno primijenjena, te da je država dobijala garaže i suterene i prostore koje niko nije htio u zamjenu za poreski dug. Opozicija je navela da je uredba ponovo donijeta da bi se određenim biznismenima omogućilo da prebiju dug na račun imovine koju ne mogu da prodaju.
Potpredsjednik Milutin Simović je nedavno kazao da je Vlada van snage stavila zaključke jer je imala u vidu različita pravna tumačenja. Kazao je i da je nova uredba u skladu sa Zakonom o budžetu i da je njome stvoren pravni osnov za naplatu poreza imovinom.